1. UVOD

2. RAZGLEDNICE IZ PROŠLOSTI

3. MIGRACIJE KULTURA, MIJENJANJE TRADICIJE KROZ TURIZAM

3.1. DUŠA MJESTA, IDENTITETI I KULTURE - zemlja naših predaka

3.2. Pluralizam kultura i globalno kozmopolitsko društvo

4. BAŠTINA U SLUŽBI SUVREMENOG TURIZMA

5. O TURIZMU

5.1. Turizam & Održivost

5.2. O EKO- TUZIRMU

5.3. Odgovoran Turizam

5.4. Turizam kao razvojni alat

5.5. KULTURNI TURIZAM - IZMIŠLJENE TRADICIJE; Rapska Fjera

5.6. OSTACI PROŠLOSTI - ZALOG BUDUĆNOSTI?

5.7. KARTA ZA RAJ - Tiranija neprekidne sreće

6. RAZGLEDNICE IZ SADAŠNJOSTI

6.1.  KONFLIKTNE STVARNOSTI TURISTIČKOG RAJA

6.2. Case study; otok Rab -  od rimskog municipija do turističke destinacije

7. Literatura

8. O autoru
 
 

 
 

1. UVOD

Projekt je sačinjen kao dvogodišnji eksperiment u formi kulturnog aktivizma, započet na webu  (http://www.urban-island.org) kao javni apel a da bi se potaknula rasprava i holistička rješenja vezana uz budućnost otoka.  Projekt je rađen na polju društvenih znanosti na temu razvoja turizma na Mediteranu, kroz primjer / case study/ otok Rab, analizira održive i neodržive razvojne prakse, menadžment, smjernice, te posebno utjecaj turizma s naglaskom na okoliš i resurse. Kao web-prezentacija projekt je zatvoren u proljeće 2007. te arhiviran u obliku ovog eseja.

Projekt je podijeljen na nekoliko poglavlja:

RAZGLEDNICE IZ PROŠLOSTI - antropološka teza o prošlosti, s interpretacijama nematerijalne baštine.

Osnovna teza: LJUDI SU SPOMENICI SVOG VREMENA

Ovaj dio se bavi evaluacijom prošlosti, s naglaskom na procjenu utjecaja turizma  u turistički ovisnim sredinama, ali i istraživanjem identiteta. Priče, običaji i mitovi imaju važnu ulogu u istraživanju.

STARI SVIJET definiraju:
- potrebe
- nacionalno- kulturni identitet
- imperializam, istraživanja i otkrića
- postojanje prirodno izbalansiranog staništa, raznolikosti vrsta i izolacije
- sporo vrijeme

RAZGLEDNICE IZ SADAŠNJOSTI - Poglavlje dokumentira i osvrće se na sadašnje stanje na otoku Rab, s osvrtom na globalizacijske procese i njihove sociološke, kulturne i ekološke utjecaje. Iako na prvi pogled izgleda da se radi o nedavno aktualiziranim temema "apartmanizacije obale i otoka" i o devastaciji prostora, u ovom dijelu se istražuje turizam kao fenomen modernosti.

Teza: Utjecaji turizma su potpuni; prema okolišu, društvu i kulturi, ekonomiji, s višestrukim efekatima

Obilježja sadašnjeg vremena:
- resursi, svijet tvoren po onome što koristiš
- smanjivanja ( bioloških vrsta, naroda, kultura, staništa..), standardizacija, univerzalizam
- industrijska i kulturna globalizacija kroz stare strategije utopije i prosvjetljenja ( prosvjetiteljstva); umrežavanje, mediji, konzumerizam, društvo znanja..
- ubrzano vrijeme // od putovanja i mobilnosti, pa do brzih komunikacija; TV-a, satelita, mobilnih telefona, emaila..
- romantični turizam udobnosti

Resultati se mogu primjeniti u oblikovanju organizacijskih modela turizma, doprinose promociji različitosti u turizmu i ohrabruju održivo upravljanje razvojnim strategijama. Isto tako, zagovara se primjena principa odgovornog razvoja i održivog rada u turizmu i općenito gospodarstvu, te uzimanje u u obzir i brojne postojeće veze i odnose u užem i širem okolišu.  Naglasak je na postizanju poslovne efikasnosti i kvalitete usluge bez ugrožavanja okoliša ili mjesnog stanovništva.

RAZGLEDNICE IZ BUDUĆNOSTI -  Promišljanje budućih mogućih okoliša,  promišljanje o prilagodbi; načinu i sadržajima  življenja u novom izmjenjenom okolišu, te kako će se isto odraziti na tradiciju, kulturu i identitet.

Teza: Glavna karakteristika budućnosti je da biti POST-PRIRODNA.

Nakon što je Priroda izgubila svu moć u okolišu, ljudi su glavni dizajneri okoliša u smislu totalne kontrole, kreacije i upravljanja istom. Svi napori su usmjereni na održanje globalnog kruženja, kao načina života, a sve katastrofe se pripisuju nesposobnosti čovjekovoj u upravljanju staništima.

Stanište Rab:
- Analiza:  Turisti i domaćini postaju slični, nema bitnih razlika, a takova je i okolina.
- Turizam kao role-playing
- Naglašavaju se doživljajne razlike

Izvršeno nekoliko Vizualizacija mogućih okoliša na Rabu.

Vaša razmišljanja možete upisati u Knjigu Utisaka.
 
 

2. RAZGLEDNICE IZ PROŠLOSTI

STARI SVIJET definira:
definiraju:
- potrebe
- nacionalno- kulturni identitet
- imperializam, istraživanja i otkrića
- postojanje prirodno izbalansiranog staništa, raznolikosti vrsta i izolacije
- sporo vrijeme
 

Civilizacija je ukupan zbir materijalnih i kulturnih postignuća nekog društva.
Identifikacija s Kulturom i Tradicijom je naučena, ne naslijeđena.

KULTURA: sposobnost da se shvati svijet i podijeli razmišljanja unutar skupine putem simbola. Ljudsko razumijevanje i djelovanje proizašlo iz onog što smo naučili kao pripadnici društva. Baš kao i Arhitektura i Ljudi su spomenici svog vremena. Kultura i umjetnost su dva koncepta usko isprepletena, jer je umjetnost karakterističan izražaj neke kulture u datom periodu.

TRADICIJA: unutar društva dogovoreno ponašanje i rasprostranjeni običaji i vjerovanja iz  generacije u generaciju. Ne može se oživjeti ako je zamrla, no često se ne raspoznaje lažna od stvarne.

Ovdje se bavimo ocjenom prošlosti s naglaskom na utjecaj turizma na turistički orijentirana staništa te istraživanjem zapisa o doživljenim iskustvima u takovim sredinama. Poseban naglasak je stavljen na pitanja vlasništva. Pod 'vlasništvom' podrazumijevam količinu uloženog ili odgovornost odnosno glas koji pojedinac ima u stvaranju svog okoliša, ne isključujuči i pravne termine posebno u tranzicijskim društvima, ali i plemensko vlasništvo/ prava. Legende, običaji i mitovi su integralini dio ovog materijala. Kao rabljanka, pitala sam se kako poznajem svoje pretke, otočane i njihov način života otprije 100-tinjak godina, što znam o njihovoj kulturi, običajima, poimanju svijeta, te nastavila do razmišljanja o tome kako promišljamo identitet i kako se odnosimo prema nasljeđu.
U obzir su uzimani različiti materijali u stvaranju mišljenja; od priča obitelji i prijatelja, mitova, legendi, usporedbi, muzejske dokumentacije do raznih znanstvenih radova.
 

3. MIGRACIJE KULTURA, MIJENJANJE TRADICIJE KROZ TURIZAM

"U početku putujemo da izgubimo sebe a onda putujemo da se nađemo."
-- George Santyana, Filozofija putovanja

Čovjek je neobična vrsta u prirodnoj povijesti planeta, druge vrste su i jače i brže i bolje prilagođene svojem okolišu i fizičkom građom i razvijenim instinktom, no upravo čovjek ima odgovornost nad samim sobom i drugim bićima, te zaštite prirodnog Božjeg poretka. Treba voljeti Božju tvorevinu i odnositi se prema njoj s poštovanjem, jer ju je Bog načinio s ljubavlju. Očuvanje prirodnog poretka ( lanca) nad pomahnitalim progresom kojega zagovara moderni divljak i promjene koje će zbog toga ljudska civilizacija doživjeti da bi opstala, ponovno aktualiziraju pitanja težnji čovjeka i društva.

Ljudi su u mnogo čemu jedinstveni, naša možda najupečatljivija osobina je sposobnost da pojmimo svijet i svoje razumijevanje prenesemo pomoću simbola. Antropolozi, posebno oni američke tradicije, nazivaju ovu sposobnost ljudi "kulturom". Kultura u ovom značenju predstavlja ljudsko shvaćanje i djelovanje izvedeno iz onoga što naučimo kao pripadnici društva. Kod nas to u svakodnevnom govoru korespondira s pojmovima civilizacije i tradicije. A što je to tradicija, odnosno kultura i koliko mi toga imamo i dali se to može imati ( dakle steći), izgubiti ( odnosno asimilirati se u/ ili pak asimilirati neku drugu kulturu/ tradiciju)? Istraživanja pokazuju da se kulturu mora promatrati unutar konteksta, a u 'turističkoj eri' kultura je poluga proizvodnje identiteta, predstavljanja identiteta, pa cak i njegove konzumacije, posebno kad se radi o eksploatiranju prošlosti, što je cesto polazište u 'kulturnom turizmu'.

Neke od ovih misli mogu biti i pomalo uznemirujuće jer poljuljavaju uvriježene formule definiranja zajednice kojima nas uče, a koje nam određuju mjesto unutar neke zajednice, ali i koje određuju relacije zajednice u odnosu prema drugim zajednicama ( dominacije kultura).
 
 

3.1. DUŠA MJESTA, IDENTITETI I KULTURE - zemlja naših predaka

Uvaženi putopisac A.Fortis u svojim "Putevima po Dalmaciji" govori o lijenim rabljanima, zaboravljajući ( tj. nije ni znao) da je tih 3000 otočana koliko ih je bilo za njegova posjeta otoku, tek ostatak preživjelih od 15.000 koliko je otočana nekada bilo i koji su u svoje vrijeme izvozili svilu i zlato u famoznu Republiku. Kaže kako ne znaju iskorištavati lijepi kvarcni pijesak, a u Lunjskim tisućljetnim maslinama ( jer Lun je pripadao komuni Rab) vidi samo izvrstnu drvenu građu za kipove i ormare... Naravno, nije mu kao plaćenom istraživaču za zamjeriti što on na krajolik gleda kao na potencijale - sirovine. Dalmacija mu svakako treba zahvaliti na toplom opisu njenih 'Vlaja' , stanovnika dalmatinskog zaleđa koje je kao stranac opisao, i što je zabilježio taj život sela u vrijeme kad su naši domaći bogati i pismeni građani gledali s visoka na brđane i seljake, što uostalom čine i danas. Normalno, nešto se može definirati samo u odnosu na drugo i drugačije. A pitanje je da li postoje kulturne granice ili ih mi kao i sve druge, stvaramo/ naučimo i prenosimo, jer nam pomažu da definiramo sebe. S druge strane, da li se otvaranjem može očuvati raznolikost kultura? Mogu samo zamisliti kakvo bi bilo Fortisovo iznenađenje da je slučajno ovdje i van latinskih gradova sreo ( i kao takvu prepoznao) jednako razvijenu ili zadivljujući superiornu kulturu... Ili još bolje, da je njegovo shvaćanje bilo takovo da je u našem gorštaku vidio ono što danas svjet prepoznaje u tibetancima. Prepoznavanje je jedan od temelja priznanja i poštovanja, ali i trgovanja, zato i jesu Vlaji neuki i nekulturni, ali topli i širokogrudni domoroci, ponekad romantični hajduci, no u većem okviru planova i odluka zapravo nevažni. Iako živućih potomaka Vlaja ima i oni moćni danas šeću u lijepim odijelima i voze skupe aute, kulturološki - izvornih Matana danas više nema. Kao ni samuraja, bez obzira na gene... Zato smo stvorili hibridne zamjene istih.
 
 

3.2. Pluralizam kultura i globalno kozmopolitsko društvo

Danas imamo pitanje da li raznolikost kultura u modernom svijetu uopće postoji, osim ako se ne složimo da su donedavna definirane kao subkulturne grupe zapravo kulture ( od  nacionalnih do "kulturoloških" tipa new age, punk, etc.). Koliko se stvarno moderni japanac ili amerikanac ili australac ili nijemac ili italijan razlikuju, da li toliko da možemo govoriti o drugim kulturama kao što je uvriježeno, bez obzira na različito tradicijsko nasljeđe?

Suživot kultura podrazumijeva prepoznavanje i očuvanje specifičnih vrijednosti svake od tih kultura, prihvaćanje različitosti kultura kroz respekt drugog i sebe, a ne njihovo ujednačavanje. Moderni se svijet unatoč silnim raspravama o multikulturalnosti, zapravo svodi na plemensko- zajedničarsku pred udarom globalizma i modernističku kulturu ( tj. kulture sporog vremena i kulture brzog vremena).

Globalizacija svijeta znači i korespondira s uniformiranjem - standardiziranjem  svijeta i ideja uz privid raznovrsnosti, tolerantnosti, suživota. No koliko se uopće može/ treba "globalizirati" ne samo stvarni svijet nego i svijet ideja?

I gdje smo mi u tom procesu globalizacije, koliko i kako se promišljamo modernim stanovnicima svijeta, koliko držimo do naše kulture i kako se u toj tranziciji prema globalnom/ modernom svijetu uopće snalazimo?  I još nešto; koliko uopće poznajemo vlastitu kulturu, koliko je ona u stvarnosti (životu) naša, u smislu da se kultura označuje kao modus poimanja svijeta i način života, a koliko transformirana bivšim i još bivšijim, pa onda i budućim integracijama i da li se seciranjem i analiziranjem uopće išta postiže u razumijevanju svega toga?

Pa onda još i pitanje kako kreiramo kulturne proizvode.
Da bih još malo produbila apsurd koji izranja iz ovih neodgovorenih i nepromišljanih pitanja, želim ovdje ukazati na fascinantan trend kod nas kada galofak generacija interneta i mass-medija lobira za pravo (??) na kolinje, martinje, sir i vrhnje, uzdižući ove narodne prakse na nivo kulturnog identiteta nacije. Vidi http://www.sirivrhnje.org

Nije čudno da 'prodajemo' baštinu, ona ionako ne čini više neki važni dio naše svakodnevice. Naši djedovi su gradili suhozide čineći čipku od krajolika u vinogradima i po brežuljcima, ali i u svojim dvorištima, dok ova generacija gradi autoceste i stambene zgrade. Nestaju stari krajolici. Kao što smo u turizmu isprva prodavali isključivo sunce i more ( čitaj: prirodne ljepote) koji su za posljedicu imali uništenje obalnog i otočnog prostora, sada kroz uvozne "strategije kulturnih proizvoda i kulturnog turizma" uništavamo vlastito nasljeđe i identitet.

U duhu sveprisutne želje za materijalnim napretkom modernih društava, korisnost etnoloških ostataka, spomeničke baštine i vlastitog identiteta kao trgovačke robe nameće se kao samorazumljiva, jer iskoristivost ovih vrijednosti u direktnoj je vezi s našom potrošačkom svakodnevicom.
 

4. BAŠTINA U SLUŽBI SUVREMENOG TURIZMA

Doživljavati "nešto" postalo je i cilj i zadatak turističkog putovanja koji se ne svodi samo na odmor, a stvaranje tog "nečeg" onda postaje motivacijski imperativ profesionalaca u turističkoj industriji... Postmodernistički koncept iskustvenih aktivnosti s Povijest i Egzotika kao  najzahvalnijim i najbolje prodavanim temama.

U općoj merkantilizaciji stvarnosti, sve se turistički vrednuje i prodaje. Hrvatski turizam se doživljava kao vrlo važan za mladu državu i osim prirodnih resursa, kao jedan od važnijih čimbenika gospodarskog oporavka. On prezentira i promovira hrvatsku kulturu; od knjiga, lijepe umjetnosti, performansa do spomeničke baštine, muzeja, arhiva, folklora, zanata..

No, autentičnost turističkog prizora i autentičnost turističkog doživljaja dva su različita pojma.
Postoje autentični prizori s izmišljenim sadržajem ( destinacije, parkovi prirode, spomenička baština..), patvorine prizora ( tematski parkovi) sa autentičnim sadržajem i mnoštvo mješavina ovog dvoje.

No, za razliku prizora, autentični Turistički Doživljaj se ne može 'iskreirati', jer je u svojoj naravi duboko individualan, a sama prikladnost ili izvornost scene, scenografije i kostimografije ga ne može zagarantirati.

Neki ljudi smatraju da su ostvarili autentičan turistički doživljaj već samim svojim dolaskom, drugi pak učestvovanjem.

Ako čovjek procijeni da nije na pravi način upoznao/ doživio ni ljude ni predjele ni događanje, da su mu ponuđeni lažni prizori, a ne stvaran život, smatrat će da nije ostvario autentičan turistički doživljaj, a time ni cilj svog putovanja.

Tradicija se ne može iznova roditi, niti izmisliti. Izvorno ono što mi zovemo tradicija i kultura su bili sastavni dio načina života ljudi neke sredine.  Kultura je sada institucionalizirana, kategorizirana i spremna za uporabu u "kulturnom turizmu", a tradicije se uprizoruju i  "oživljavaju". Posebno organizirani "Dani srednjeg vijeka" u današnje doba su ništa drugo do moderni, ali zabavni lažnjaci, makar na Zemlji još ima dosta onih koji žive ne 'kao', nego stvarno u srednjem vijeku... I to je čudo ovog Svijeta, da vam za putovanje kroz vrijeme ne treba mašta nego pravo mjesto i znanje za prepoznati.

I opet misao s početka; što je to tradicija, a što kultura i koliko mi toga imamo i dali se to može imati ( dakle steći), ili izgubiti ( odnosno asimilirati se u/ ili pak asimilirati neku drugu kulturu/ tradiciju)? Kulturni turizam se slavi kao slamka spasa, no što to posjetioci gledaju, što se to obilazi?
Kod umjetnih događanja kao što je npr. Rapska Fjera, da bismo u potpunosti razumijeli događanje i njegovu svrhu, treba promotriti i popratne pojave; iskrivljavanje tradicije, merkantilizacija, prezentacija funkcionera...

Turizam se uvelike temelji na stvorenim / umjetnim predodžbama koje onda određuju smjer u kom će se turizam razvijati.  Kada se nešto pretvori u predodžbu kroz turizam, automatski postaje važno i ne samo da ubrzava već postojeće procese kao npr. političke predrasude, nego i kreira nove spomenike i dobra koja inače ne bi bili turistička atrakcija. Ne samo da mijenja okolinu oko atrakcije nego mijenja i ideološki okvir i tako kreira novu formu vizualnog jezika. U turističkoj teoriji stoji da destinacija da bi ostala poželjna turistima, mora održati svoju privlačnost kroz komercijalizaciju prošlosti i tako da turistima ponude slike onoga što žele doživjeti, jer turist na odredištu konzumira stvorene predodžbe o odredištu, a ne svakodnevni život.

"Turist konzumira različitost. No proizvodnja kulturnih različitosti nije bezgranična. I nije "samo" imaginarna. utemeljena je u jezicima, krajoliku, arhitekturi, običajima, okusima, mirisima. I vrlo je "fizička". Što se više iskorištava, to je manje preostaje." -  P. L. Wilson
 

5. O TURIZMU

Turizam je danas glavna grana globaliziranog neoliberalnog kapitalizma, najveća svjetska industrija i propeler ekonomija razvijenog industrijskog svijeta. Percipira se kao obećavajuća grana, utirač globalnog napretka, stroj za razvoj u 21. stoljeću.
Iako se propagira kao idealno razvojno sredstvo i katalizator ekonomskog rasta, natjecanje za dobra između lokalnog stanovništva i turista, je zapravo pogoršalo uvjete življenja za mnoge. Glavne žrtve su, posebno na jugu, žene, djeca, manjinske zajednice i izvorno stanovništvo koje mora prihvatiti dalnje smanjenje svog standarda življenja. Bez naknade ili mogućnosti da se bore za svoja prava. Uz velike profite globaliziranih industrija ( korporacijske mreže transporta, hoteljerskih lanaca, tur operatera i bankarskog sektora) nije čudno što se turisti stalno uvjeravaju da je najbolji način pomoći onima manje sretnim narodima nastaviti se odmarati na njihovim obalama ( od Španjolske, Mediterana a posebno na egzotičnim destinacijama). Održivost ili odgovornost prema odmorišnim destinacijama uopće nije predmet poslovne politike ovih kompanija).

Svaka 8 osoba u svijetu radi direktno ili indirektno u ovom sektoru. Moćna  industrija s mnogo potencijala, uz eko turizam kao jedan od načina da se želja za putovanjem pretvori u korisni način za održivost. Godišnji prihod od turizma u svijetu je skoro $500 billiona. I ubrzano raste, s očekivanim udvostručenjem avio-  dolazaka do 2010. Prema WTO-u ( Svjetska Turistička Organizacija) turizam čini oko 10.4% ukupnog brutto-proizvoda ( GDP), 11.2% svjetskog izvoza i 7.6% ukupne zaposlenosti (  procijenjeno 200 milliona ljudi). No isto tako 80% putnika dolazi iz samo 20 zemalja svijeta.  U globalnoj ekonomiji turizam je privilegirana karakteristika Manjine ( 'razvijenog svijeta' koji živi u uvjerenju o vlastitoj dostatnosti).

     - Turizam je označen kao najbrže rastuća i jedna od najprofitabilnijih industrija u svijetu, s bezbrojnim mogućnostima za ekonomski razvoj zajednica.
     - Umjetnost, kultura, baština, i okoliš su označeni kao vitalni za snažne ekonomije, zajednice i pojedince.
     - Putovanje je postalo osnovna komponenta POTROŠAČKOG ŽIVOTNOG STILA, a shodno tome se je i prošla
     inicijalna motivacija za putovanjem od hrabrosti, znatiželje, i trgovine, pomaknula prema osobnim ( sebičnim) razlozima

     Statistika govori::
     - prema WTO-u između 1995 i 2002, turistički dolasci diljem svijeta su porasli za oko 27.6%.
     - realistični statistički prikaz: http://www.madagascar-contacts.com/fasp/US/sectourb3332.htm

     Još podataka može se naći i ovdje:
  http://www.peopleandplanet.net/doc.php?id=1110

Turizam tumači sredinu kao zbroj njenih turističkih znamenitosti, traga za kulturalnim razlikama i lokalnim identitetima, te je usmjeren na prošlo ( nasljeđe) a ne na budućnost. Turizam je stroj za pretvaranje privremenog u konačno, vremenskog u vječno. Turist ne može vidjeti povijesne mijene. Usredotočenost na unaprijed stvorenu predodžbu i unaprijed opisana mjesta čine od turista pasivne promatrače, posjetioce znamenitosti koji ih konzumiraju na već prepisani način. Često turist svojim 'potrebama' stvara spomenike, događanja i običaje. Ponovno se osmišljavaju destinacije, stanovništvo i kultura da bi se udovoljilo zahtjevima zadovoljstva turista. Turizam je prostor na kom se kulture preklapaju ili lome. Naime, osim samih turista, s njima putuju i njihovi predmeti, kultura i predodžbe, a pojavljuju se i takovi vidovi ponašanja kojih inače u domicilnim sredinama turista nema ili nisu tolerirane ( voajerizam, agresivnost, nečistoća -npr. bacanje opušaka, pa onda i moralno upitnih aktivnosti vezano ponajviše uz seks industiju).

Aktivnosti turista su svrhovite i usmjerene prema različitim iskustvima. Međutim, ta razičitost se doživljava u udomaćenoj, upakiranoj formi i ishodišno je prvenstveno estetska, strukturirana i valorizirana kroz estetske kriterije.
I dok je turist određen time da im dom kojem se vraća, i taj isti dom se ubrzano počinje doživljavati kao turističko iskustvo. Kako se specifičnosti “turizma” same po sebi smanjuju u post modernom svijetu, isti sve više dobiva na univerzalnosti turističkog iskustva - i tako su ljudi veliku većinu vremena "turisti" bez obzira da li im se to sviđa ili ne.

Prošle razlike između turizma i drugih vidova kulture sve više blijede, no turistički načini prezentacije, vizualizacije i stvaranja iskustva ubrzano postaju središnji dio drugih područja društvenog života. Nadalje, ovakvi trendovi su direktno povezani s izražajem, uporabom i doživljajem narodnosti, vlastite ili tuđe.
Naslijeđeni umjetnički i arhitektonski stilovi, političke predrasude, religiozni mitovi i tradicionalni običaji nisu tu da bi se uime univerzalnog nadvladali, nego da ih se turistički vrednuje i reproducira, pa onda globalno izreklamira i proda. Turizam danas određuje okoliš, društvo i kulturu, te ekonomske prilike, no oboje, i turisti i domaćini, oblikuju stvarnost koju dijele! Destinacije su dinamične i ovise o ulogama kako 'domaćina' tako još više 'gostiju.

Turizam i mediji su postali najvažnija sredstva u globalnoj merkantilizaciji svijeta ( turistički imeprializam?), ali dolazi vrijeme "kraja turizma" unutar puno općenitije "ekonomije znakova". Sve postaje marka, destinacija, "živuće" kulture i svakodnevni život, umjetnost i povijest, nasljeđe, narodi ili specifične podgrupe... Pa ipak, zbog veličine utjecaja koji stvara, u suvremenom bi društvu turizam trebalo pratiti ne kao odvojeni fenomen novog doba nego i kroz ekonomsku, kulturološku i okolišnu održivost. Uz to, Turizam zahtijeva stalnu pažnju da bi se preveniralo izazove kratkoročne zarade nauštrb bitnih stvari za zdravlje nekog društva (okoliš, materijalno i nematerijalno nasljeđe, poroci...).

5.1. Turizam & Održivost

     Posted: Sun Jan 09, 2005 11:22 pm
     Cedar, Massive Change member = Consumer ----> Conserver

"Zapanjuje me kako se lako nabacuje s frazom 'održivi - kao da se možemo probuditi jedno jutro i početi to primjenjivati na bilo kojoj ekonomiji. ne razumijem kako se izrazi 'održivo' i 'ekonomski rast' mogu upotrijebiti u istoj  frazi. to je bedasto. 'održivo' znači osigurati potrebno za danas bez žrtvovanja potrebnog za budućnost. 'ekonomiski   razvoj' znači sve više i više resursa da bi se izgradila ekonomija. istina, ovi resursi mogu biti opipljivi i neopipljivi ( tj. u  stvarnom svijetu i u svijetu komunikacija/ informacija), ali potpuni ekonomski rast zahtijeva uspjeh više industrija
zajedno. uvjek uključuje ekstrakciju resursa koji nisu nadomjestivi. s turizmom, osim ako ne pronađemo način da avioni i brodovi plove na zrak, a velika odmarališna boravišta ne budu upotrbljavala kompostirajuće zahode i solarnu energiju, dok turisti ne počnu zahtjevati i pripremati lokalno uzgojenu organsku hranu, dok ne prestanemo kupovati male kičaste masovno proizvedene jeftine suvenire i odjeću, dok ne prestanemo iskorištavati ljudske resurse u zemljama niskog prihoda, dok svi nemaju istu mogućnost putovanja, dok ne osiguramo potpunu zaštitu šuma, plaža,
 mora i planina, dotle nema načina da turizam ikada bude održiv.  to ne znači da ne trebamo tražiti načine da oslabimo naš utjecaj putem te industrije. možda bi 'minimalizirani utjecaj'  bio iskreniji naziv, bar ne njeguje onaj škakljivi osjećaj da mi trošimo više nego za 5 do 10 god. u uporabi resursa.mislim da je potraga za uvjek zavodljivom 'održivosti' jedna važna potraga, ali možda ona koju nikada nećemo završiti, jer smo od pojave poljoprivrede toliko zavrludali da se 'održivost' i 'čovječno' neće moći koristiti u istoj rečenici. pa ipak, ne škodi probati. možda ne stignemo na cilj, ali  možda stignemo blizu.

O ekotourizmu:
da li je netko ovdje pogledao na što se odnosi eko- turizam? ha! radio sam u toj industriji dovoljno
 godina da se mogu nasmijati statistikama koje pokazuju rast te industrije. kada 20-tak gliseraša koja misli da radi nešto bitno na svojim jakim 'pilama' okruži nekoliko kitova koji gledaju svoja posla, a  da bi uživali u tzv. eko-turizmu, prilično je jasno kako se značenje riječi izgubilo negdje usput. "

"Turizam je danas lekcija kojom moćna društva Zapada pokazuju kako postupaju s planetom i njenim resursima; mi nogiramo planet i nogiramo siromašnije ljude.  nezadovoljni životima koje smo za sebe stvorili doma, i uprkos našem povijesnoj ekstremnoj potrošnji, osjećamo potrebu pobjeći i vratiti se u zemlje čiji ljudi još uživaju jednostavnije načine života. Ne propitujemo padadox u srcu ovog izbora, koji možemo sažeti u ovoj frazi: ako si toliko bogat, zašto nisi sretan?" -  - TRAVEL BROADENS THE MIND by  Molly Scott Cato
 

5.2. O EKO- TUZIRMU

Eko tourism je trenutno trend u turističkoj industriji, uz mnogo suprotnosti pod tim terminom, koji se često upotrebljava  kao primamljivi reklamni slog prilikom oglašavanja raznih turističkih proizvoda... Spa, wellness, eco, aktivni ili kulturni turizam su samo neki primjeri. Međutim, u zajednicama koje ovise o jednoj privrednoj grani,  (bilo da je riječ o poljoprivredi, iskorištavanju prirodnih bogatstava ( plin, nafta) ili turizmu), održivost se zbog prirode modernih ekonomija i zakona globalnog tržišta teško postiže. U zemljama u razvoju i u zemljama 3. svijeta Eko turizam nije još produktivan, osim ondje gdje je financiran izvana.
U mnogim zajednicama većina kaže da si to ne mogu priuštiti, te ga percipiraju kao industrijsku modu i zabavu za mlade nadobudne nezaposlene aspirante ( Entuzijaste promjena. Izgleda kao da je ostavljeno turistima da ga poguraju kroz novi zahtjev ( novi standard), što se u dolaznim odredištima može doživjeti kao pretjerana zahtjevnost. Pitanje je da li je u redu da potrošači ( turisti) odlučuju umjesto lokalnog stanovništva što je za njih dobro.

Naglasak na održivom turizmu mora doći iz oba smjera; od turista, koji shvaća štetu koju on ili ona nanose i od domicilne populacije u turistički ovisnim državama koji jednostavno odbijaju prihvatiti odgovornost za štete koje i sami rade kroz štetne prakse. Obje strane trebaju inzistirati kod zakonodavaca i same industrije da turizam bude održiv, te adekvatno uskladiti svoja ponašanja. No problem je naravno u tome što ljudi općenito ovako ne razmišljaju.
 

Interesantan članak - Ekoturizam - nada i starnost ( na engl.)
  http://www.peopleandplanet.net/doc.php?id=1143&section=10

Na istom portalu možemo pročitati zanimljivi članak pod naslovom " Nova rivijera?  - Ne, stari Mediteran" -    http://www.peopleandplanet.net/doc.php?id=2301 -- Autorica naglašava da Lastovo, kao i mnogi otoci, jednostavno nema dovoljno vode, infrastrukturu ili transportne veze s kopnom da bi podržavao invanzivni turizam uobičajen u drugim dijelovima Mediterana, iako govori o održivosti, spada u kategoriju novinarske turističke reklame.
Mediteran zapravo postaje sve stariji, umoran, gubi svoju populaciju i temelji se na izrazito sezonskoj zaradi. Taj mali otok u Dalmaciji nema infrastrukture jer osim nekoliko staraca, tamo nitko stalno ne živi... Koliko je odživo izgrađivati svu tu silnu infrastrukturu na otoku koji će za par godina izgubiti stalno naseljeno stanovništvo? Osim toga, mještanima tamo nitko ne pomaže, nego svi punih usta očuvanja prirode i ekologije odlučuju za njih. Starci su ostavljeni sami sebi jer njihovi potomci ribari ili ovčari ne mogu živjeti od prirodnih resursa pa su otišli u gradove...

Ekološke teme se često koriste za stvaranje dovoljno velikog pritiska radi zapravo vlastitih ciljeva ( gornji članak je napisan od udruge WWF) ili sasvim drugih ciljeva ( kupnja nekretnina, investicije, ili neki drugi 'razvojni' projekt ...). Svrhovitost kao osnovni postulat se često gubi iz vida.

Ljudi često reagiraju kao životinje ( eng.članak http://www.newscientist.com/article.ns?id=dn4733)
sve do trenutka kada i oni i okoliš ne počnu sličiti na zološki vrt.  Nažalost, ZOO_ENV varijabla je jedna od glavnih karakteristika turizma: gosti nasuprot izložak: priroda/ znamenitost/ kultura/ životinja/ čovjek/ događaj...

Ovdje se mogu naći eko- odrednice: http://www.equitabletourism.org/ecotourism.htm
Zanimljivo je da proklamirane eko orijentacije zapravo često proizvode sasvim suprotne efekte, ali i da vrlo malo tako orijentiranih organizacija, agencija ili hotela zapravo ima nešto zajedničkog s onim što reklamiraju. Ekologija općenito izgleda kao tržišni proizvod koji se nameće kao nužnost društvima koja ju zapravo i ne trebaju, koja  toliko ne zagađuju, posebno u zemljama 3. svijeta. Ista se postavlja kao zahtjev današnjeg vremena. Slično je i s novim tehnologijama. Tranzicijske države i države bivšeg SSSR-a, kao one s najvećim potrebama u tom smislu, bi trebale biti predmet promatranja vezano uz pitanja okoliša, ali posebno investicijske mete za nove tehnologije očuvanja okoliša, no isto se ne događa, zašto?

Još jedna interesantna bilješka:
Institucije kao UN & UNESCO se deklariraju i usredotočuju u osiguravanje da turizam postane glavna snaga za očuvanje kultura i prirodnih resursa i održivi razvoj. Isto tako kao i za njihovu predanost svjetskom miru, evo jednog razmišljanja: zar rezultati vezani uz pitanja okoliša zapravo vjerno ne odražavaju rat- mir situaciju svijeta?
 

5.3. Odgovoran Turizam

Održivi turizam

'Održivi turizam je turizam baziran na dogovoru s lokalnom zajednicom, gospodarstvenicima i drugim čimbenicima. Teži se razviti turizam na način da je pošten i prihvatljiv za lokalne zajednice, ekonomski održiv na duže razdoblje i koji izbjegava oštećivanje turističkih atrakcija ili fizičkog okoliša. On turistima nudi visokokvalitetna, različita iskustva i to na uobičajenim i na specijaliziranim tržištima.'
(Sustainable Tourism, Moving from Theory to Practice: a report Published by WWF-UK, Tim Forsyth, 1996)
Više za posjetioce otoka Raba: http://www.kristofor.hr/hr-eco.htm

Na domaćem tržištu se u zadnje vrijeme ( 2000-2007) primjećuje značajan porast broja stranih i domaćih 'poduzetnika' koji se upuštaju u 'alternativne poslovne prakse'. I turisti i mještani su privučeni ovim trendom "nekonvencionalnih načina", no ono što se zapravo događa je da oboje strane svjesno ili nesvjesno podržavaju crnu ekonomiju (izbjegavanje poreza, i drugih davanja koja jednom društvu trebaju da bi funkcioniralo kako treba) i paralelna tržišta, te privlače kriminal - nije ni čudo da u zadnje vrijeme cvjetaju razni oblici internet prevara.  U zadnje vrijeme se često reklamirani turistički poduzetnički poduhvati nedefinirane "lokalne zajednice" (?) koji su zapravo krinka za sebične profitne motive svih involviranih strana u takvim projektima, koji obično i nisu baš 'održivi' a još manje socijalno orijentirani, što se često ističe baš kao motiv poduhvata... Malo pomnijom analizom raznih oblika ove pojave, susrećemo i neke korporacijsko-znanstvene krugove koji podupiru razne oblike 'pomaganja zajednici' putem turizma s poprilično upitnim motivima i što je žalosno, nepopravljivom štetom zemljama u koje investiraju. Obično se sve događa u sprezi sa lokalnim moćnicima i političkim lobijima. Nažalost, u korumpiranim društvima je još teže postignuti i održati odgovorno tržište. U međuovisnom globalnom svijetu baziranom na neodgovornoj i sebičnoj ekonomiji, ovakovo kaotično i rubno tržište zapravo erodira društva u cijelini na obje strane; i domaćina i samih turista.

     Neke od odličnih primjedbi vezanih uz Društveno - kulturne utjecaje turizma, posebni Savjeti za Turiste mogu se pročitati na slijedećim stranicama - eng.-     http://www.trentu.ca/anthropology/anth409h/advice.html

     U svjetlu istraživanja utjecaja turizma na kulture, zajednice i pojedince, nedavno me posebno osupnula posljednja turistička kampanja u Indoneziji, Šri Lanki i Maldivima nakon tsunamija - odabrali su slogan kao molbu da im se turisti što prije vrate!  --> http://edition.cnn.com/2005/TRAVEL/01/06/tsunami.travel/

     Po podacima WTTC-a ( World Travel and Tourism Council) putovanja i turizam predstavljaju direktno i indirektno  74.1  % BDP Maldiva, 10.8 % Šri Lanke.

     Članak na ovu temu i tsunami tragediju - eng: http://www.theallineed.com/news/0412/312796.htm

     Općenito govoreći, turizam postaje sličan showbiznisu i modi. Unutar ove industrije obično je vrlo teško razlučiti između relevantnih tržišnih analiza i propagande, a katastrofe kao ona u Aziji ( Tsunami) pokazuju kako kontradiktorna stvarnost može biti i koliko je turizam moćan.
 
 

5.4. Turizam kao razvojni alat - Mit za dolazne destinacije van razvijene zapadne sfere

Turizam generira tržište novca, kao i zaposlenost i zaradu državnog aparata kroz poreze, razvija regiju kroz gradnju hotela i smještaja diljem zemlje. Turizam stimulira proizvodnju dobara i usluga u raznim sektorima i podgranama tj:  graditeljstvo, izrada namještaja, poljoprivreda, ribarstvo, prerada, voda, rukotvorine, kao i transport, telekomunikacije i financijske servise... Najbolje i najprofitabilnije izvozno sredstvo.  Raspršivanje turističke imovine diljem zemlje stvara džepove ekonomskog rasta u svakoj regiji. Razvoj turističke industrije je nacionalni prioritet. Vlada treba zato osigurati potrebne resurse. Sigurnost i udobnost turista ima visoki prioritet. Olakšavanje putovanja treba unaprijediti da bi se ohrabrio dolazak turista. Provedba održivog turističkog razvoja treba biti glavni cilj vladinih aktivnosti u sektoru.  Postojeće barijere rastu ove industrije se trebaju ukloniti kroz obrazovanje i uvježbavanje populacije, razvoj i proširenje infrastrukturnih kapaciteta, ohrabrivanjem međunarodnih financijskih institucija, osiguravanjem zemlje za turističku gradnju, ohrabrivanjem privatnih investicija u turističku industriju...

     KRŠENJA LJUDSKIH PRAVA
     EKONOMSKO ROPSTVO
     DEVASTACIJA OKOLIŠA
     ZAGAĐENJE
     GUBITAK ZEMLJIŠTA
     KORUPCIJA

     HR primjer

     "U Hrvatskoj turizam zapošljava oko 5.5% i proizvodi oko 30% ukupnog izvoza dobara i usluga. Prije je turizam bio razvijan da poveća priljev stranog novca, više nego zbog profita. Iako može biti tržište za druge sektore, kao npr. proizvodnju hrane i maloprodaje, i dalje je to industrija niske dodane vrijednosti. U  1999 "hoteli i restorani", kategorija koja u nacionalnom okviru najbolje predstavlja turističku industriju, činila je tek 2.6% BDP, manje nego polovicu svog udjela u zapošljavanju. Turizam zaostaje radi loše kvalitete hotela i druge infrastrukture, jer je većina istih iz prijašnjih perioda i bila je namjenjena masovnom turizmu."

     "Iako su turistički dolasci drastično smanjeni izbijanjem rata 1991, bilježila se pozitivna bilanca platnog prometa u  periodu 1993- 94 jer se smanjio uvoz u vrijeme depresivnog stanja ekonomije. No od 1995 država stalno pati od velikog deficita u ukupnom prometu. Iako se turizam oporavio nakon završetka rata, ovo se pokazuje nedovoljnim da potakne brzi rast u ukupnom trgovinskom defitu."  - inserti iz 2001, papir;
  http://www.intracen.org/worldtradenet/docs/networking/country_papers/paper_croatia.pdf

     razvojne strategije:

     "Ako letite iznad obale, vidjet ćete mnogo neiskorištenog zemljišta," kaže P.Ž. Rusković. " Pronašli smo 42 lokacije  koje bi bile izvrsne za golf terene i sada radimo na vlasničkom pitanju." Ministrica navodi da je samo nekoliko od ovih parcela u državnom vlasništvu. "Na dobrom smo putu prema postizanju dogovora s vasnicima i dat ćemo im izbor. Mogu napustiti zemlju i pridružiti se ovoj 'joint venture' / zajedničkoj investiciji/. Na zemlju koja se ne koristi plaćat će se porezi. Napravit ćemo to tako da je za njih bolje da izgrade terene za golf nego da ostave zemlju neiskorištenu."      - published by International Reports: http://www.internationalspecialreports.com/europe/01/croatia/privatized.html

     Zanimljiv članak na ovu temu možete pročitati ovdje:
Red card for the tourism?.pdf - DANTE, Die Arbeitsgemeinschaft für Nachhaltige TourismusEntwicklung

     Više o temi kod nas:
     Hrvatski turizam, - seminarski rad  - http://www.perkov.info/hrv_turizam.asp

     ZaključaK:
     Ljudi iskorištavaju Prirodu, druga stvorenja i ljude kao da su njihova vlastita, rabeći ih za vlastite
     ciljeve i objesne hirove. Iako smo to sposobni, Čovjek u punom smislu riječi nema pravo uništavati /     uništiti Prirodu. Potrebna je promjena svjetonazora. Iako je turizam nanio dosta štete, boljim dizajnom i upravljanjem te  odgovornošću rukovodjenom principima održivosti može se sačuvati mjesta za dušu koja su preostala.
 
 

5.5. KULTURNI TURIZAM - IZMIŠLJENE TRADICIJE

Koliko ste puta čuli pitanje; "VI STE RABLJANIN/ RABLJANKA?" i kako ste na njega odgovorili, kako definirate sebe, kako vaše pretke, da li se vežete za mjesto ili kulturu življenja, doživljavate li sebe kao pripadnike iste kulture ili nerazumijevanja unuka i djeda (još bolje pradjeda) objašnjavate generacijskim jazom, novim vremenima..., a mijenjaju se i vremena i ljudi, pa onda i kulture.

Kulture su zapravo oduvijek u stanju konstantne migracije, stapaju se, preklapaju, prenose, zatiru, izmišljaju. A što određuje kulturu? Ljudi, prostor i vrijeme.

Moja mapa:
- prirodno, sporo vrijeme - Stari svijet
- globalizacija, turizam, umrežavanje, mediji, konzumerizam - Novo brzo doba

A što je sa srednjom trakom?
 

"Kulturna ponuda se zapravo u turističkom vakumu ne može definirati. Ona se izvodi i nameće lokalnim kulturama u društvima koja ugošćuju turističke doživljaje. Živuće stvarnosti svakodnevnog života su često ignorirane u korist povijesnih kultura koje se revitaliziraju radi turističkog dožovljaja ( obogaćivanja turističke ponude op. a.) . Za kulturni turizam folklor se smatra važnijim nego lokalno stanovnišvo." - prof. A. Clarke u radu The Cultural Tourism Dynamic

U modernoj eri ( 20/ 21 st.) kulturne se granice sve više brišu u korist već spomenutog dualizma ( nas modernih i njih primitivnih / ili obratno?).
Osim sekti koje ih koriste u samo-osnažujuće svrhe, ljudi su svugdje više ili manje svjesni legendi i mitova, neki više neki manje, no neće organizirati svakodnevni život oko rituala i pravila prošlih vremena.

Utjecaj turizma na kulturalne promjene je možda jednako važan kao i onaj medija, pa se tako stvaraju određena 'turistička iskustva'. U tom kontekstu nastaju i projekti 'oživljavanja/ uprizorenja tradicije', i to i pod cijenu da se ista modificira ili i potpuno izmisli. Suvremeni teoretičari kažu da valjanost turističkog doživljaja određuje doba, prostor i identitet; npr. engleski lov na lisice, irski St. Patrick's day, njemački Oktoberfest, pa onda i Wimbeldon, polo, australski walk-about, venecijanski karneval... Rab ima Rapske viteške igre i Rapsku Fjeru  - pogledajte fotoalbum ovog događanja.

Utjelovljeni i simbolizirani, dobro prezentiran i odigran identitet/ "kultura naroda" dobro se prodaju. Škoti su dobili suknjicu ( kilt), koji je snažan vizalni i identitetski simbol. Kilt je zapravo izmišljen i spada u krivotvorene tradicije. Pitanje je samo da li ćemo Fjeru prihvatiti kao dio našeg identiteta.
 

Rapska Fjera " dani srednjeg vijeka"; Autentičnost i pseudo-event u turizmu:

Rapska Fjera je povijesno uprizorenje srednjeg vijeka/ renesanse, veže se za davni događaj srednjevjekovnog komunalnog praznika i kao predstava naslanja se na rad Udruge rapskih samostreličara, "obnovljene" 1995.. Srednjevjekovno kamenje i spomenici definitivno postoje na Rabu, no duh toga vremena je odavno nestao. A o 'tradiciji' događanja kao takvog, možemo se samo zapitati kako je to moguće da se obnavljanje jednog srednjevjekovnog događanja prezentira kao tradicija nakon 700-godišnjeg neodržavanja? Jer kroničari kažu da se događanje kao takvo održalo prvi puta u 14 st. kao komunalna proslava i praznik u čast sveca zaštitnika, da bi se onda nastavilo krajem 20 stoljeća...
Ovakva uprizorenja govore o vremenu koje je prošlo na upitan način, spomenici i povijesna građa služe kao dokaz izvornosti u komercijalne svrhe, a sami prikazi su često zbrkani ( npr. neprikladne uniforme i obredi otvaranja..).

Članovi udruge samostreličara i aktivni sudionici Fjere sigurno uživaju u svojim predstavama i misle kako rade vrlo važnu stvar za promociju otoka. Neki od sudionika su se identificirali s igranim ulogama, drugi pak učvršćuju svoje mjesto u socijalnoj strukturi, dok neki nalaze Fjeru za izvrstan propagandni alat njihovih proizvoda/ usluga. Ostali mogu uživati u grandioznosti projekta, kupovati suvenire, nešto konzumirati ( gastronomija srednjeg vijeka), fotografirati i proširiti famu dalje...

Ako malo bolje promislimo, zapravo se uopće ne razlikujemo od turista za vrijeme Fjere, jer smo i sami pomalo turisti u vlastitom kulturnom prostoru -- što i nije tako loše, s obzirom da naši dugogodišnji turisti bolje poznaju otok ( mislim ovdje teren) nego mi sami, pa se možda malo osvijestimo po tom pitanju ( mislim po pitanju vlastitog kulturnog nasljeđa). I koliko god nam možda s obzirom da se radi o 'našoj' Fjeri ( zbog propagiranog poistovjećenja, "naše tradicije" ) može biti neugodno priznati - Fjera je krivotvorina. Valjda se misli da će to postati ako se dovoljno puta ponovi slogan... I na HTV-u, u inače što se tiče podmorja predivnom dokumentarcu "Hrvatsko podmorje" , u epizodi o Rabu slušamo o 500 godina staroj tradiciji streličarstva... - Prosječnom gledatelju ta laž je istiniti podatak.

Važno je napomenuti da je koncept sličnih događanja na ovu temu postojao još u 80tima, nešto različit u polazištu i razradi današnjim samostreličarima i fjeri. Zašto se udruga samostraličara mogla oformiti tek '95? Sama Fjera je aktualna tek 3 godine ( od 2001) i zapravo su nam je u ovom obliku donijeli i većim dijelom odradili San Marinezi ( izvoz kulture, op.a.)...
Zašto se to nije moglo prije, tko je tada kočio a tko sada gura, zašto baš tad i da li baš ovako? Odgovori na ova pitanja leže u izlizanim mitovima o prošlom sistemu i turističkoj tradiciji koji služe kao iskupljivači savjesti i okvir za stvarnost u kulturnom smislu, sa zajedničkim značenjima koje stvaraju osnovu za djelovanje kojim se treba popraviti 'kriza identiteta'.

Osim toga, sadašnji sistem 'izabani' igraju predstavu za pasivnu masu, se brzo istroši i dosadi ( pa kome već nije, nakon recimo 3-4 odgledana turnira?). Kazalištarci će vam reći kako rijetko koja predstava potraje dugi niz godina.

Izgleda da su trenutno skoro svi sasvim zadovoljni, jer "Rapska Fjera" već kupi nagrade kao naš najbolji turistički proizvod ( naša pamet !?) iako se ove godine događa tek treću godinu, a slične inačice zabave za suvremene goste niču posvuda po Lijepoj Našoj na razne "povijesno utemeljene" pričice.
No neke kompromise ne bi trebalo raditi ( npr. kao pojava re-designirane rapske narodne nošnje...) bez obzira koliko to brže, lakše ili pogodnije bilo za turističku animaciju. Ali možda sve to i nema veze, jer su se narodni kostimi ionako mijenjali kroz povijest...  Prikriveni osjećaj nelagode, nostalgije, ali i popularnost ovakvih događanja i priče kako je "prije bilo bolje" su onda sasvim razumljive. I možda baš zato svi tako zdušno puste brigu na veselje da se ne moraju puno preispitivati? No ako nam se to baš toliko sviđa da ćemo na kraju taj luna-park proglasiti svojim i istinitim, lijepo ćemo se uklopiti u globalizacijsku kulturu suvremenog svijeta koji uživa u udobnosti lake zabave/ života na račun prostora ( kulturnog i fizičkog). Jedino je pitanje koliko trebamo ovako izmišljati, reanimirati i upotrebljavati priče, legende i povjesne činjenice i znamo li mi baš dobro što to radimo i da li je sve baš primjereno? A zanimljivo je i primjetiti da se nikada nije više "upiralo" i očekivalo od turističke promidžbe nego zadnjih godina kada se intenzivno "radi" na ponovnoj izgradnji nas samih. Imamo tako korčulansku Morešku, djurdjevačke Picoke, varaždinske Barokne večeri, riječki Karneval, marunade ... da nabrojimo samo neke hrvatske turističke proizvode. U svakom od ovih primjera se ogleda utrživa kopija tradicije unutar neke destinacije.  Povijest je upotrebljena na isti način kako biolozi primjenjuju svoju znanost u zoološkim vrtovima, a tu spadaju i Disneyland, Gardaland, holandski mini gradovi i ostale tematske '-lands', pridonose očuvanju ugroženih vrsta?
I ovdje se pokazalo da je Stvarnost urbane kulture i tradicije ništa drugo do čovječje igralište, a oblika pojavnosti ima raznih; od uprizorenja "križnog puta", dana srednjeg vijeka, dana street basketa, raznih festivala...

Danas je turizam odgovoran jednako za proslavu, ali i za gubitak kulturnog identiteta. U našem primjeru,
Rapska Fjera je nezavršeni eksperimet koji se pokazuje kao trenutačno isplativi trend, no s kojim navodni organizatori zapravo ne znaju što bi... ( jer ga nisu ni osmislili), ali  kako to kaže   - W. C. Hunter u radu Povjerenje među Kulturama, Turist str.18: "Događaji se ne uređuju u vakumu uzroka i poslejdice. Kontekstualne interakcije moraju se temeljiti na atributima i ponašanju pojedinaca na koje se odnosi i na njihov okoliš."

Da li će Fjera nadići svoj sadašnji nivo kvazi autentičnog srednjevjekovnog sajma i šarene parade? Teško. Nekih pravih planova za to nema, a ovogodišnja 4. po redu Fjera 2005 pokazuje da događanje sve više postaje nešto drugo od onoga o čemu se u prezentacijama priča.
1 palačinka s nutelom 10 kn. 3 fete sira 20 kn. Čaša bevande 15 kn. Pa malo nakita i suvenira koji nemaju veze s temom festivala. Rapska torta kao suvenir i vino u plastičnim bocama.  Pa uz turiste malo gospode iz renesanse, baroka, građanskih dama 19 st. ... pa red 'srednjevjekovnih' gubavaca ili ribara.

NATUKNICE ZA DALJE OBLIKOVANJE

Neke od ideja Održivog turizma:
- upotrijebiti lokalne resurse, graditi image baziran na ideji lokalne različitosti i raznovrsnosti ponude
- decentralizacija kulture i turizma, suradnja i povezanost djelatnosti
-  voditi računa o izvornosti - U skladu s ovim načelom, promocija Fjere bi se svakako trebala dosta korigirati.

Mogući, za sada nepostojeći i nepokrenuti sadržaji vezani uz Fjeru, koji bi se mogli naslanjati na tu manifestaciju:
- Otvorene radionice ( likovne, glazbene, zanatske...) rezultati kojih bi se mogli prikazivati na Fjeri, specijalizirane kratke radionice za turiste
- Programi za djecu ( ne samo uporaba djece kao živućih eksponata tijekom Fjere)
- Stručna predavanja /predavanja iz povijesti, umjetnosti, i srodnih znanosti koje se nadovezuju tematski na događanje kroz koje bi lokalna zajednica napredovala

Istraži Open directory na temu 'žive povijesti':
http://dmoz.org/Recreation/Living_History/By_Historical_Region/Europe/Renaissance/
- english
http://dmoz.org/World/Deutsch/Freizeit/Hobbys/Lebendige_Geschichte/Europa/Renaissance/
-deutsch

Primjeri povijesnih spektakala:

Evropski Festival Srednjeg vijeka, 27th - 28th August 2004, HORSENS - Danska: http://www.horsensmuseum.dk/midd/midd_en.htm
Srednji Vijek, tematski park SAD: http://www.medievalworld.us/Knightly Castle.
Rekonstrukcija Srednjeg vijeka - 7th international festival: http://english.pravda.ru/culture/2002/07/25/33170.html
Medjunarodne dvorske igre, Visegrad, Madjarska http://www.palotajatekok.hu/engindex.html
Renesansni sajam Moskva http://www.moscowrenfair.org/
Rye selo Engleska: http://www.rye-tourism.co.uk/home/
Renesansni sajmovi i Srednjevjekovni festivali WEBPORTAL: http://www.faires.com/
Herstmonceux dvorac, East Sussex: http://www.mgel.com/
Arezzo's Giostra del Saracino: http://www.tuscandream.com/festivals.cfm
Ehrenberg – Putovanje kroz vrijeme:  http://www.tannenhof.cc/winter-austria/ehrenberg-journey.htm
 

5.6. OSTACI PROŠLOSTI - ZALOG BUDUĆNOSTI?

POGELEDAJ MaLI FOTO ALBUM ZA USPOREDBU

Problem s turizmom je da ta industrija gleda na prostor kao na turistički potencijal, tražeći razlike u kulturama i lokalnim identitetima da bi ih mogla upakirati kao turističke produkte. Istovremeno, turist kao površan promatrač najčešće ne može imati uvid u povijesne transformacije i izvornost, te je najčešće kritičan tek kad se radi o njegovom komforu. Turist se može promatrati kao model modernog čovjeka, koji želi doći u doticaj s izvorištem civilizacije i vlastitim sobom posjećujući i gledajući upakirane verzije prošlosti.

Kultura određuje našu orijentaciju unutar svijeta koji nastavamo. Turizam pak preseljava kulture, ali i ubrzano mijenja tradicije. Pred-modernistička kultura nije nestala nego se samo pretvorila u bilijun turističkih atrakcija, no masovnost turizma i globalizacije dokidaju kulturne razlike i standardiziraju turističko iskustvo, ali i doživljaj svijeta općenito tumačen kroz veliku Svjetsku kulturu.

Kroz 'potrebe' turizma, ova industrija često stvara spomenike, događaje i običaje, te  preoblikuje okolinu da bi se sve to moglo turistički valorizirati.  Masovnost turizma isto tako ubrzava procese uspostave spomenika i proslava.
Nasljeđeni arhitekturni i umjetnički stilovi, političke predrasue, religiozni mitovi, tradicijski kostimi se samo trebaju turistički iskoristiti bez razmišljanja. Baštinski turizam, eko turizam, kulturni turizam, volunterski turizam su tek samodopadne etikete modernih turističkih proizvoda, izmišljenih baš kao i niza drugih prije njih ( egzotična putovanja, avanturni turizam..). Filozofija održivih putovanja je trenutno jedna od popularnijih; barata se frazama kao; osjetljivost za potrebe lokalnih zajednica, turisti ( zamjenska riječ gosti, putnici) kao moćna snaga u očuvanju i obnavljanju destinacija koje posjećuju. Ekoturizam se usredotočuje na zaštitu prirodnih staništa i promicanje lokalne ekonomije bez eksploatacije ili pretjeranog razvoja, Turizam u Zajednici nastoji pak kanalizirati turistički novac u lokalne ekonomije tako što naglašava ture i kulturne programe koje vode članovi lokalnih zajednica, često u korist manje probitačnih grupa. Volunterski turizam se sastoji od raznih vidova, od rada na zaštiti spomenika do humanitarnih projekata. Svi se svode na to da se turisti uključe u zajednice koje posjećuju, no ponekad je zapravo pravo pitanje da li uopće posjećivati... Kao primjer takovog turizma, izdvajam ovaj projekt volunterkog turizma: http://www.crtp.net/

Ulazimo u fazu Totalnog turizma koji čak i sukob dilera ili bilo koji drugi društveni fenomen pretvara u uzbudljivi turistički prizor i upotrebljava ga kao 'sadržaj proizvoda'. Sve je dozvoljeno, sve je moguće. Isto tako, sve je predmet merkantilizacije, uključujući i ono najmarginalnije i najbanalnije. Ali - "priče o neuspjehu u razvoju tzv. "nerazvijenih" i "zemalja u razvoju" zapravo pokazuju ne samo istrebljujući kulturni i ekonomski neokolonijalizam, nego i siromaštvo zapadne kulture koja poistovjećuje "dobar život" i "standard" s proizvodnjom i posjedovanjem stvari. Nisu sva komarcijalna dobra i usluge  koje povećavaju stopu nacionalnog bruto proizvoda, objektivna dobra za pojedince, društvo i prirodu. Sloboda se ne može ograničiti na izbor između nekoliko opcija, nego izvorno znači mogućnost kreiranja novih." Martí Olivella.

I još nešto da potakne na razmišljanje: Citat:
"Prošlost posredovana turizmom postaje nadomjeskom za sadašnjost, umjesto njezinim nastavkom. Turist nastoji proniknuti u autentičnost svakidašnjice života koja je njemu nepovratno izmaknula s iskustvenog horizonta vlastite zemlje. Njegova spoznaja je površna i ograničena, ali ne samo zato što on boravi kratko u stranoj zemlji ili nastoji steći panoptičku prevlast nad njom, nego zato što mu se strana zemlja isporučuje, treba naglasiti, otvoreno namješteno. Ali tako da se turistički ritualni okviri povlače u slijepu pjegu, stoga on ne može prozreti namještenost i umjetnost njihovih sadržaja. Utoliko turist ne dopire do, recimo, stvarnih Dalmatinaca – jer oni, s jedne strane, svoja biološka tijela stavljaju u pogon projiciranja kulturnih slika, a s druge jer on slikama ne može pristupiti drukčije nego razgledavanjem, nikako ne izravnim dodirom. Stoga je kulturni turizam sve samo ne strategija turizma: on je prije artikulacija svih predrasuda, od ekonomskih do ksenofobičnih, o turistu i turizmu."
Članak iz Zareza 129: http://www.zarez.hr/129/esej3.htm
Pod istim suncem isti dronjci, iste rane , Aleksandar Mijatović

5.7. KARTA ZA RAJ - Tiranija neprekidne sreće

"Oni koji posjećuju (turistički) raj sigurno imaju pravo očekivati dobrodošlicu od onih koji su dovoljno sretni da tamo žive; mještani su dio paketa i kao takvi imaju sasvim konkretne uloge za odigrati.  transient in paradise surely have a right to expect friendliness from those blessed enough to inhabit; locals are part of the product, and as such have very definite and circumscribed roles thrust upon them. Do neslaganja dolazi odbijanjem da se igra dana uloga odnosno da se zadrži nivo predvidjene manične sreće. Ovo je uobičajeni problem, zemlje koje su odabrale turizam kao razvojnu strategiju obično ovise o sposobnostima građana da odigraju predvidjene zamisli tradicije i kolektivne psihologije." - Gavan Titley, Globalna teorija i turistička susretanja, 2000

Komercijalna prisutnost prošlosti u sadašnjosti nije dokaz izvornosti, a još manje bilo kakav orijentir za modernog pojedinca za kojega su jedina povijest jučerašnje vijesti. Moderni čovjek zamijenjuje svoju zemlju za svijet. Turist spram sebe i spram drugoga, on umjesto svijetom prolazi golemim zabavnim parkom, beskrajnim muzejom gdje njegov diskrecijski pogled pada podjednako na identitet i razliku. Turizam nije više samo putujući način na koji sjedilačko stanovništvo ispunjava svoje slobodno vrijeme. To je zapravo stanje prema kojem ide moderno čovječanstvo - svi smo turisti i gradimo Planetarno društvo. Taj sudbinski Turizam stječe položaj Vrhovnoga Dobra, kiti se epitetom kozmopolitizma, a zapravo više u sebi ne nosi onu osnovnu spremnost 'ja' da se svijet živi s drugim ljudima. No kako kaže C. Jung Moderni čovjek neće naći mir dok ne bude u skladu s mjestom gdje živi. U ovome svjetlu treba se zapitati da li je onda Održivi turizam uopće mogućnost, jer pretpostavlja taj suživot različitosti, a posebno da gost ne traži od domaćinske sredine da replicira njegovu stvarnost i očekivanja.
No ne vrijedi se time previše zamariati. Ako sebe pitate da li radi održivosti uopće trebate putovati u Amazoniju ili Nepal, tamošnje nove generacije ionako više zanima Madonna, Harley Davidson i mogućnost brzog i lagodnog 'zapadnjačkog' života nego održivost okoliša/ kultura/ nacija. Dobrodošli u Globalno Turističko Čovječanstvo.

Živimo u svijetu koji još nismo naučili gledati, a u gomilanju svjedočanstava, dokumenata, slika i svih vidljivih znakova onoga što je bilo, zapravo tražimo vlastitu različitost. Više se ne radi o korjenima, već o odgonetanju što smo u svijetlu onoga što više nismo.
 

6. RAZGLEDNICE IZ SADAŠNJOSTI

"MEDITERAN KAKAV JE NEKADA BIO" - turizam i turističke orijentacije na Jadranu

Lokacija; otok Rab - vizualno istraživanje u turizmu

Kratki pregled:
- devastacije krajolika, kulturno nasljeđe baština bez baštinika
- utjecaj i izazovi turizma, turistička gradnja i neke njene karakteristike;
- gradnja uz obalu i na pristupačnim terenima, najčešće u poljima,
- umiranje povijesnih jezgri, raširena gradnja novih naselja
- individualna gradnja; nestaju "kupe", javljaju se krovovi na četiri vode, jeftini materijali - kao građevinski materijal najčešće se koristi beton, balkoni od jednostavne betonske ploče, metalne ograde, plastični otvori, karakteristična neuravnotežena nadogradnja objekata, uporaba stilskih patvorina
- neprimjerena izgradnja i postavljanje potrebne infrastrukture; problematična rasvjetna tijela, postavljanje električnih, telefonskih vodova, trafostanica, raznih odašiljača, antena, postavljanje klima uređaja i slično.
- primorski stari grad - muzej bez stanovnika, trend stvaranja kulturnih rezervata
 
 

6.1.  KONFLIKTNE STVARNOSTI TURISTIČKOG RAJA

Turistificirani Mediteran

Jadranski otoci

Održiv i neodrživ razvoj

razvojne politike

mendadžment

posljedice

Prostor najjasnije bilježi protjecanje vremena, a u našem jadranskom okolišu sve je zabilježeno kamenom, betonom i asfaltom. Odnosi nove izgradnje i povijesnih odnosno prirodnih ambijenata duž jadranske obale i na otocima govore da uprkos hvalisanjem Unescovim titulama zaštićene baštine, baština hrvatske mediteranske kulture, ali niti očuvanje prostora općenito, zapravo nisu sastavni dijelovi naše sadašnje kulture.

Jadran odavno nije "Mediteran kakav je nekada bio" kako se reklamira kroz našu Turističku Zajednicu. Obala i otoci su uništeni. Stare urbane jezgre propadaju ili se devastiraju, a oko njih neplanski niču naselja, koja najbolje oslikavaju loš ukus i nedostatak mašte njihovih kreatora; bez potrebne infrastrukture, bez jasne namjene i naravno bez stila. "Apartmanizacija" je zapravo zamjenski termin za prigradske spavaonice uz obalu. Urbanističko planiranje je istovremeno i produkt i proces, ovdje svakako izrazito pod utjecajem turizma, no izgleda da se negdje na tom turističkom putu izgubilo iz vida harmonične gradske krajolike ali i zadovoljstvo stanovnika.

Hrvatski turizam je najvećim dijelom sinonim za "turizam za sve", loše regulirana, izrazito sezonska industrija koja promovira neodržive metode sa stravičnim posljedicama po lokalno stanovništvo i okoliš. Nije ni čudo da onda VIP gosti često primjećuju da naši hoteli imaju onaj 'post- komunistički' feel - svi su vrlo slični. Osim toga, a s obzirom da gost na odredištu konzumira stvorene predodžbe ( rajske plaže, idilične gradove, zanimljive kulture...) o odredištu kojeg posjećuje, a ne svakodnevni život u toj sredini, privatni smještaj kojem je glavna značajka da se gost 'osjeća kao kod kuće' počinje isto tako iskazivati svoje "boljke". Od mali obiteljskih kuća i tradicionalnog gostoprimstva, ovo je postao 'El Dorado' za nacionalnu sivu ekonomiju i tajkune, ali i za globalne korporacijske turističke lance, podržavan na državnom nivou iz uskih i kratkoročnih interesa. Karakteristika suvremenog turizma je ta da "emitivna tržišta" zapravo uz najmanje troškove i ulaganja najbolje zarađuju u cijelom tom poduhvatu, ostavljajući mrvice 'incoming destinacijama' te postavljajući često nemoguće zahtjeve za sredinu ( infrastruktura).Zanimljivo je i to da se kreditiranje u odredišnim zemljama često obavlja kroz banke u stranom vlasništvu po većim kamatama, pa se jasno pokazuje da moderni turizam zapravo promovira industrije modernih zemalja.  Nije onda ni čudno da u općoj globalizaciji svijeta, osim u nekim alternativnim pokretima, nema ni lokalnog ni šireg međunarodnog dijaloga na ovu temu. Ekstremni rezultati ovakovog 'razvoja', su privatizirani turistički geto- kompleksi na egzotičnim destinacijama ( "rajski mjehuri").

Najveći dio jadranske obale se već industrijalizirao, ne samo širenjem obalnih gradova i stvaranjem koncentriranih komercijalnih sredina, izgradnjom tvornica, luka i željezara, nego i kroz razne turističke invencije, od suvremenog 'internacionalnog' izraza naših velikih turističkih naselja ( npr. rivijera u Poreču, Umagu, Puli, Makarskoj, do Babinog kuka u Dubrovniku...), do individualne turističke gradnje i nadogradnje. Postoji tendencija da se slabo naseljeni jadranski otoci proglase nacionalnim parkovima, a na malo bolje naseljenim i/ili većim otocima događa se eksplozija  kuća za iznajmljivanje; posebno  vikendica i cijelih apartmanskih naselja nastanjenih tek 2 mjeseca u godini. Obalni i otočki okoliš je pretjeranom gradnjom i pratećom infrastrukturom postao nemediteranski, a mi se i dalje ponašamo kao da je ovaj prostor bezgraničan. Preostalo otočko stanovništvo postaje sve starije, a mladi svoju priliku naravno moraju potražiti drugamo jer Hrvatski turistički promet je nažalost takav da ne podržava puno zapošljavanje i egzistenciju lokalnog stanovništva, opstanak obrtničkih radionica svih vrsta, male specijalizirane trgovine, karakteristične ugostiteljske objekte... Uostalom, i struktura gostiju, s posebnim naglaskom na privatni smještaj, se značajno promijenila u zadnjem desetljeću; od gostiju koji su dolazili na duži oporavak te se sprijateljivali sa svojim domaćinima ( u prosjeku boravci od 3 tjedna i više) do kratkoboravećih gostiju koji zapravo štede u privatnom smještaju a sa sobom dovoze sve ( od toalet papira do hrane i pića). Ovo je i jedan od razloga eksplozije jeftine turističke gradnje po obali.
Opterećeno previsokim davanjima, višim cijenama opskrbe, lošim prometnim vezama, nedostatkom mogućnosti, primjećuje se pojačan trend 'iznajmljivanja na crno' i prodaje nekretnina 'stranim investitorima'. Najbolje je pogledati brojke HTZ-a iz godišnjeg izvješća od uplaćenih prireza i poreza od iznajmljivača za 2004/ 2005/ 2006 god., gdje je jasno vidljivo da od najturističkijih područja osim PGZ-a, cijela Dalmacija i Istra u pravilu, a ne kao izuzetak, švercaju! Vidi: http://www.mmtpr.hr/UserDocsImages/060213-Rovinj-porezp.pdf

Rezultati ovakvog turizma; Promjena ili gubitak domovinskog identiteta i vrijednosti, izmišljanje ili modificiranje tradicije, pretvaranje lokalne kulture i resursa u potrošnu robu, standardizacija, gubitak autentičnosti i postavljanje 'autentičnosti', prilagodba potrebama turista, sudari kultura, ekonomska nejednakost, iritacija ponašanjem turista, netrpeljivosti zbog neravnopravnosti tipa  sobarica mještanin/ manager urbanizirani stranac, konflikti oko uporabe resursa, onemogućavanje pristupa mještanima, kulturno propadanje, konflikti s tradicionalnim korištenjem  zemlje, etička pitanja, pojava kriminala, loši uvjeti zaposlenosti: dugi sati, niska plaća, nestabilan posao, slabo napredovanje, pa onda na kraju i dječji rad, prostitucija te sex turizam.

Očekuje nas još samo američki trend gradnje patvorina povijesnih sredina i gradnje tematskih odmorišnih zona ("Disneyfikacija"), širenje golf zona i velikih marina. Bolje verzije takovih projekata će ići kroz programe kreiranja ekoloških mjehura ( rezervata, kampova) za održivi razvoj u šire neodrživoj sredini.
Naš prostor i krajolik je urbanistički napadnut i zapravo već dobrano devastiran. No, zahvaljujući autocestama do odmorišnog rezervata se brzo putuje i ništa od uništenog krajolika uz put niti uništen krajolik odredišta se ne vide jer se tako ne doživljavaju.

Mijenja se estetika prostora prema načelima isključivo brzopotrošnih vrijednosti, jedan od ilustrativnih primjera za to su megajahte u Jadranu. U općoj opsjednutosti 'turističkim napretkom' nitko se još nije upitao o dugoročnim posljedicama višestostruko povećanog prisustva brodova i jahti u Jadranu, posljedicama njihovog onečišćavanja ne samo u moru, nego i na obalni dio, te buke koju isti proizvode. Sredozemna medvjedica je nestala iz Jadrana baš nekako u vrijeme procvata nautičkog turizma, a kakve su kumulativne posljedice na život 'manje osjetljivih' ribljih vrsti, te cijele podvodne flore i faune, tek se treba ispitati.
Navedimo još nekoliko ozbiljnih a zanemarenih zagađenja s kumulativnim posljedicama koje uzrokuju ozbiljne poremećaje u okolišu; svijetlosno zagađenje, kemijsko zagađenje ( komunalna zagađenja, pesticidi i drugi otrovi, zagađenje zraka...), fizičko zagađenje nerazdradivim ili teško razgradivim elementima...

Više ne živimo u prostoru u kojem mislimo da živimo, a s promjenama u krajoliku, brišu se i orijentiri identiteta. Energetsko iscrpljivanje okoliša zrcali se i u narušenoj estetici prostora. Ovo više nije zemlja naših predaka, i to nam najbolje mogu reći naši iseljenici kada se nakon dugo vremena vrate u rodno mjesto, koje je ili propalo ili je toliko neprepoznatljivo da se u njemu jedva snalaze. A isto je i s ljudima, jer destrukcijom kulturnog nasljeđa dolazi i do destrukcije memorije identiteta... Promjena identiteta - možda to za budućnost kakvu stvaramo i nije loše, no da li je izvodivo po našem nahođenju?

Turizam se percipira kao razvojni alat, ali postoji premalo suradnje između javnog i privatnog sektora ili je korumpiran, tamo gdje postoji ( trgovanje privilegiranim informacijama, sukob interesa, namještanje poslova, pogodovanje, nepotizam i sl.)... Osim toga, otok ovisi o nejednakom zemljopisnom i sezonskom turizmu ( fenomen 'prva linija do mora). Turizam je izmjenio običaje, okoliš i društvo. Kako percepcija zajednice odgovar realnosti ( onome što je nastalo na terenu razvojem), problemi su realni i neophodno je naći rješenja za poboljšanje."
Hrvatski turizam je definitivno krenuo krivim smjerom, a upitno je da li nam isti kao glavna gospodarska grana, uopće ovakav i treba... No, u pronalasku pravih rješenja odgovore često daju prava pitanja.

"Ako će se tri stupa održivog turizma - korist društva, ekonomija i okoliš- uspješno integrirati u turizam, kontradikcije današnjih turističkih strategija se moraju prepoznati i razumjeti." - Red card for the tourism?.pdf - DANTE, Die Arbeitsgemeinschaft für Nachhaltige TourismusEntwicklung
 
 

6.2. Case study; otok Rab -  od rimskog municipija do turističke destinacije

POGLEDAJ FOTOGRAFIJE: http://www.angelfire.com/art2/kristina-tina/tourism-pro-con2.html

Koja korist od svih 'Plavih Cvjetova' i 'Plavih Zastava', obnove kulturnih spomenika, dobivanja nagrada za hortikulturu ili bilo kojih drugih ako smo okružni 'slam' naseljima ili da upotrijebimo domaću riječ; stračarama, ako smrdi kad prodjete ispod gradskog sata, ako Donja ulica pliva u kanalizaciji kod svake jače kiše, kad se po spomenicima postavljaju neonske reklame, kad se dobiva kazne za čašicu crnog nakon večere, kad netko dobije 300kn kazne za 10min. pogrešnog parkiranja a drugi 'poduzetno' rade 10tak godina uprokos kršenju komunalnih odredbi, kad, kad, kad...
Bez obzira koliko boravišne pristojbe uplatili gosti, koliko spomeničke rente, komunalnih naknada i ostalih taksi platili gospodarstvenici, dok god se ne promijene uvjeti i vide rezultati u okolišu, neće ići na bolje. I badave onda sva turistička reklama, ljudi se NEĆE VRATITI u takovu sredinu, jer se u pravilu u takovim sredinama i ne može kvalitetno odmarati. Možda se vrati tek poneki sociolog iz profesionalnih razloga...
A sad objašnjenje; Turistički orijentirano reklamiranje ( putopisi, fotomonografije, vodiči ...) se bavi oslikavanjem krajolika koji baš nema previše veze s teritorijem kakav on u stvarnosti jest. Kad je okrenuta prezentaciji u inozemstvu, Jadranska obala se najčešće prikazuje samo kroz turistički romantičnu reklamu ili vezano uz politiku ali rijetko kroz tematiku ekoloških incidenata ili kulturoloških studija i to treba imati na umu. No uprkos neredu, još ipak postoje 'mjesta za dušu'...

Ukratko dijagnoza:
geohazard, gradnja na poljoprivrednim površinama, napuštanje poljodjelstva, stočarstva,  tradicionalnih obrta ali i običaja, devastacija okoliša, ugrožavanje obalnog pojasa, podmorja i izvora pitke vode, sađenje neautohtonog bilja, uvođenje neautohtonih životinja u okoliš, preizgrađenost, loše gospodarenje prostorom, dugogodišnji nerješeni komunalni problemi, nezbrinjavanje otpada, nepostojanje sistema zbrionjavanja otpadnih voda i kanalizacije, neadekvatna prometna povezanosi, opterećenost cijelog sistema zbog izrazite sezonalnosti, veliki broj javnih službi i službenika kao glavnog izvora cijelogodišnje zaposlenosti, općenito bogata zajednica, karijerizam, elitizam, interesno strančarenje, samodostatnost lokalnih i državnih institucija, slaba socijalna osjetljivost i suradnja, gramzivost, izolacija, gubitak identiteta, identifikacija s homo- konzumerom
 

KRONIKA OTOKA,  RAB 1990 -2004

- popločavanje trga
- izgradnja Šarengrada i autobusnog kolodvora s lošim pristupom, izgradnja velike policijske stanice
- izumiranje stare jezgre grada, poplava štandera
- gubitak trajektne veze s Rijekom i Zadrom
- nekontrolirana gradnja i nadogradnja kuća bez potrebne infrastrukture, posebno u mjestima Lopar i Barbat, uz nagli porast vikendica koje rade samo sezonski (španjolski sindrom)
- primitivno smetlište / nema recikliranja ili ozbiljnog gospodarenja otpadom, na smetlištu se može naći čak medicinski otpad( medicinska ambalaža; bočice, igle, gaze...)!
- uzurpacija zemljišta - selektivna ne pravna denacionalizacije zemljišta
- upitna privatizacija i poslovanje otočkog najvećeg hotelskog poduzeća
- izgradnja novog velikog doma zdravlja
- 'poplava' parkirališta
- rekonstrukcija / popločenje luke
- rekonstrukcija kulturnih spomenika / katedrala i samostan Sv. Andrije, ali zato neadekvatan pristup problematici spomenika XX st. ( WW2 i domovinski rat)
- Rapska plovidba nabavila novi veći trajekt
- asfaltirano zemljište u zaštićenoj uvali ( ptičje stanište). namjena: heliodrom za hitnu službu, ironično - nije u upotrebi! Planira se aerodrom.
- postavljeni telekomunikacijski repetitori u šumi Dundo i vrhu Sv. Ilija
- planira se industrijska zona na jugu otoka / kršni dio blizu trajektnog pristaništa
- rasprave o mogućim koncesijama investitorima (?) za izdradnju apartmanskog naselja u Šumi-parku Kalifront Dundovo
- naseljavanje neautohtonih životinjskih i biljnih vrsti; od vrtlarstva, pa do uvoza visoke divljači, čak i opasnih vrsta ( vepar, čagalj) na otok, što je dovelo do uništavanja okoliša, napada na usjeve i domaće životinje i predstavlja opasnost za šetače. Štete u ovčarstvu su vjerojatno i rezultirale ovim nehotimičnim pomorom supova.
- 18.-24.12.2004: Trovanje insekticidom na Sorinju; ukupno 17 Supova i 2 orla!!
- izbetoniran dio parka kod Trga Sv. Kristofora da bi se dobilo više mjesta za štandove za sezonu, što čini dobar prinos u mjesnu blagajnu, a šta mogu zeleni i zaštitari nasljeđa?
- svjetlosna zagađenje: neadekvatna stara javna rasvjeta, postavljanje rasvjete u park Dorka, postavljanje velikih reflektora (svjetlosno zagađenje) na nogometno igralište
- izgradnja sporstke dvorane ...
- Gradnja sportske dvorane na samo 1 god. ranije asfaltiranom javnom parkingu lijep je primjer nikakvog planiranja i rasipanja financijskih sredstava. Naravno bez posljedica za ikoga prije i poslije, osim poreznih obveznika, ( odgovornost u poslu?).
 

---

7. REFERENCE i Literatura:

- work of the art historian Branko Fucic; Apsyrtides, Chaff, Terra incognita, Glagolitic inscriptions, various articles...

- Summer camp workshop of Philosophy Faculty in Zagreb, Theme: Ethnology: Invented traditions, Rab May 2004

- Social and Cultural Anthropology: A Very Short Introduction. Contributors: P.Just, J. Monaghan. Oxford University Press, 2000

- Ways of Seeing (1972), John Berger

- The trouble with Tourism and Travel Theory, Tourist Studies, Franklin, A. and Crang, M., 2001

- Exhibiting Cultures: The Poetics and Politics of Museum Display by Ivan Karp, Steven D. Lavine

- The Tourist, Dean MacCannell (1976)

- The Tourist Gaze by J. Urry (1990),

- Globalising the Tourist Gaze?(2001) gentlemen. Urry

- Sociology beyond Society. Urry, J., 2000,

- Mobilities for the 21st Century, Urry, J. 2002,

- The Tourist Gaze 2nd Edition, London, Sage

- Touristic ethnicity: a brief itinerary by Robert E. Wood

- Visualising Anthropology by A.Grisham, A. Ravetz

- I. Chambers:.Migrancy, Culture, Identity. NY Routledge, 1994.

- From Pilgrim to Tourist or a Short History of Identity, Zygmunt Bauman (1996)

- H. Le Febvre:The Production of Space. Cambridge, B.Blackwell, 1991.

- M. Auge: Non- Lieux, Introduction a une anthropologie de la supermodernite

- Michael R. Curry: NEW TECHNOLOGIES AND THE ONTOLOGY OF PLACES

- M. Robinson and A. Phipps; Worlds Passing By: Journeys of Culture and Cultural Journeys

- J. Baudrillard: Simulation and reality

- A. Grisham, A.Ravetz: Visualising Anthropology

- From a Native Daughter: Colonialism and Sovereignty in Hawaii by Haunani-Kay Trask

- J. Rifkin, Entropy; Viking, New York, 1980

Croatian:

- Marasovi?, T. Kulturna baština, St. 2002

- Maroevi?, I. Sadašnjost baštine, Zg 1986

- Prelog, M. : Djela ‘Prostor i vrijeme’, GZ, Zg 1991

- Domijan, M.; Rab- grad umjetnosti, Zg 2001

Online dokumenti i važne web adrese:

- cultural tourism; Creating Modern Traditions in Balinese Performing Arts http://www2.hawaii.edu/~seassa/explorations/v2n1/art5/v2n1-art5.html

- Ecotourism - hope and reality http://www.peopleandplanet.net/doc.php?id=1143§ion=10

- Larry Nesper - Simulating Culture: Being Indian for the Tourists http://www2.hawaii.edu/~seassa/explorations/v2n1/art5/v2n1-art5.html

- Trust between Culture: The Tourist http://www.multilingual-matters.net/cit/004/0042/cit0040042.pdf

- Early warning system for identifying declining tourist destinations, and preventive best practices http://europa.eu.int/comm/enterprise/services/tourism/studies/tno/tno_en.pdf

- Policies for Culture - strategies for SE Europe http://www.policiesforculture.org/dld/PfC_May2003_workshop_dossier.pdf

- The Cultural Tourism Dynamic http://www.nottingham.ac.uk/ttri/pdf/conference/alan%20clark.pdf

- Being a Tourist http://www.ubcpress.ca/books/%20pdf/chapters/harrison/chapter1.pdf

- Touristic ethnicity: http://www.camden.rutgers.edu/~wood/Papers/touristic-ethnicity.pdf

- MAASAI ON THE LAWN: TOURIST REALISM IN EAST AFRICA http://www.nyu.edu/classes/bkg/tourist/brun-mas.dos

- The Anthropologist as Barman and Tour-guide http://www.dur.ac.uk/anthropology.journal/vol12/iss1/kaul/kaul.html

-The power of money. Monetics against corruption by Martí Olivella. http://chalaux.org/epdduk.zip

- Beyond the global information/ Global tourism http://www.uni-muenster.de/PeaCon/zurawski/global.html#tourism

- Negative socio-cultural impacts of tourism http://www.uneptie.org/pc/tourism/sust-tourism/soc-drawbacks.htm

- International Cultural Studies: Tourism, heritage and globalization, Daniela Jelincic (Zagreb) http://www.inst.at/studies/s_0604_e.htm

- Mediterranean Tourism: Impacts and Policy responses: http://www.multilingual-matters.net/jost/011/0095/jost0110095.pdf

- Globalisation, Reterritorialisation and the Political Economy http://hazbun.mwoodward.com/geopoliticsarticle.pdf

- Development and consequences of tourism http://www.tab.fzk.de/en/projekt/zusammenfassung/ab59.htm

- Red Card for Tourism?? http://www.world-tourism.org/sustainable/%20IYE/quebec/cd/statmnts/pdfs/piause.pdf

- Crowded shores http://www.ourplanet.com/imgversn/101/chabson.html

OVERCOMING TOURISM by Hakim Bey http://www.hermetic.com/bey/tourism.html

- Compact towns and cities - Earth Ministry http://www.earthministry.org/3e/pmap/ctcities.htm

- The Caravan of Summer by P.L. Wilson http://www.hermetic.com/bey/caravan.html

- Free Tourists in the Land of Plenty? from cyberdiscourse towards politics of location, by Susanna Paasonen http://www.cfront.org/cf00book/en/susanna-location-en.html

- Making the modern world http://www.makingthemodernworld.org.uk/learning_modules/geography/04.TU.01/

- QUEST - http://www.envisiontools.com/

- Urban Studies; Vernacular Architecture http://www.aloha.net/~laumana/urbanstudiesindex.html

- http://www.europeangreens.org/

- Energy efficiant Europe - http://www.eceee.org/

- http://www.newurbannews.com/

- LIFE - http://europa.eu.int/comm/environment/life/home.htm

- PERMACULTURE http://www.earthsong.org.nz/infobook/principles.html

- COASTAL GUIDELINES - http://www.coastalguide.org/code/urbanis.html

Croatian material online:

Ljudi bez glave, bastina bez bastinika http://www.vjesnik.com/html/2001/10/11/Clanak.asp?r=gle&c=5

Velika ulaganja, a rezultati? - http://www.zarez.hr/76/zariste6.htm

Mreža cesta, panoramsko turisti?ki koridori: http://www.zarez.hr/118/z_kulturno.htm

Baština kao projekt u nastajanju: http://www.vjesnik.com/html/2003/09/19/Clanak.asp?r=kul&c=2

Kulturni turizam http://www.culturenet.hr/v1/novo/panorama/kulturniturizam/ktStoJe.asp

Sunce, plaza i umjetnost http://www.zarez.hr/57/z_tema1.htm

Kultura umjesto sunca i mora http://www.dnevnik.com.hr/index.php?article=5771

Dobri duh zivota na kamenjaru http://www.perkov.info/don_stipe.asp

Hrvatski turizam - http://www.perkov.info/hrv_turizam.asp

Turizam, ( kruh) naš svagdašnji: http://pollitika.com/turizam-kruh-na-svagda-nji

8. O Autoru

Kristina Maskarin, 1968, umjetnica ( http://www.rabinfo.net/atelierK/) , bavi se digitalnim medijima, kombinira umjetnost s drugim znanostima, Osim zanimanja za umjetnost i društvene znanosti, vodi malu turističku agenciju Kristofor / http://www.kristofor.hr   / na Rabu, gdje i živi.

Kontakti: kristina_tina@yahoo.com , info@kristofor.hr
 
 

 
 

Vaše komentare i primjedbe na temu Upišite u virtualnu Knjigu Utisaka Urbanog Otoka

Posjetite otok Rab: